U okolici Bihaća, na izvoru Privilice, pronađeni su mnogi arheološki i epigrafski nalazi koji potvrđuju dominantan uticaj njegovog kulta u životu bosanskih predaka. Smatra se da naziv Bihać ima svoj korijen u imenu ovog velikog božanstva.
Na kultnim mjestima gdje se on štovao pronađeno je dosta rogova od jarca, što dokazuje kako su Japodi božanstvu, između ostalog, prinosili i životinjske žrtve. Tako je na ari, posvećenoj Bindu, kod Privilice iznad votivnog natpisa urezana slika žrtvenika između dvije divokoze koje su digle desne prednje noge; treća divokoza prikazana je ispod natpisa.
Koliko su naši preci bili vezani za kult ovog božanstva dokazuje vijekovna praksa bosanskog naroda hodočašća u ranu zoru, obično u vremenu mladog mjeseca, ka pojedinim izvorima, koji su se smatrali ljekovitim, i ostavljanjem poklona u vidu novca, hrane ili odjeće ovom božanstvu kao žrtve za izlječenje i pomoć.
