Prema naučnoj definiciji, mitologija je znanost koja proučava predaje i legende fantastičnog sadržaja čiji su akteri različita natprirodna bića poput bogova, ratnika, demona, itd. Gledano očima moderne psihologije, mitologija je neraskidiva spona koja povezuje čovjeka današnjice sa njegovom prošlošću, dubokim korjenima, oblikuje njegov identitet i na neki način evocira mu uspomene na djetinjstvo, ispunjeno mnogim pričama o natprirodnim stvorenjima i događajima.
Bez obzira na geografski položaj, kulturu ili razdoblje svaka mitološka predaja malog ili velikog naroda temelji se na klasičnom Panteonu, ili još češće, na dualističkoj podjeli nadnaravnih kreacija i duhova, između kojih se nalazi svijet ljudi.
Danas je mitologija u velikom opsegu prisutna kroz mnogobrojne publikacije, televizijske dokumentarce, umjetnost ali i samu povijest. Ni filmski redatelji joj nisu mogli odoljeti pa su na opisima mističnog svijeta duhova i bogova snimljeni mnogi filmovi i serije, sa prilično velikim uspjehom.
Analizirajući legende i predaje neke zemlje vrlo lako se može doći do mnogih zanimljivi spoznaja i zaključaka o razmišljanju i ponašanju tog naroda u određenom dijelu povijesti. Uglavnom, u većini mitoloških predaja susrećemo klasične ljudske fobije od bolesti i smrti, nesreće i zla, stalnu potrebu za održavanjem kulta heroja i ratnika, ljubav prema domovini, obitelji, pojedincu, i tako dalje. Osim toga mitološki likovi predstavljaju beskrajnu čovjekovu maštu, sposobnost da se što bezbolnije prebrode teška vremena, ali i kreira autentični identitet nacije ili zemlje.
Mitologija Bosne i Hercegovine obiluje raznim vanjskim uplivima, zbog svog geografskog položaja, ali i turbolentne povijesti koja je oblikovala nemirni bosanski duh i maštu. Kako je Bosna kroz vijekove bila tačka susreta Istoka i Zapada realno je za pretpostaviti da se u pozadini raznih mitoloških predaja i opisa krije elementi pristigli iz navedenih pravaca.
U skladu sa predočenim, mitologija Bosne i Hercegovine najbolje se može sagledati ukoliko se podijeli u tri grupe presudnih uticaja koja su bila ključna za njen nastanak:
a) Bosanska vjerovanja (Iliri, Bogumili)
b) Staroslavenska vjerovanja
c) Orijentalna vjerovanja (Turska, Iran)
Ostaci drevnih Ilirskih a kasnije i bogumilskih vjerovanja prisutna su u legendama i mitovima o zmijama, zmajevima, vilama, Didu Adži, biku Garonja, tajanstvenoj ptici Meknjači ili Plačo, itd. Slavenska paganska predaja odslikava se u legendama o duhovima bolesti i općenito u negativnim bićima kao što su vampir, Mora, vještica, kuga, itd.
Orijentalni utjecaji Turske, a posebno Irana, ogledaju se u vjerovanju u meleke, šejtane, džine, Dobri, duša, i slično.
Ponekad se ti utjecaji prepliću pa im je originalno porijeklo nepoznato poput vampira, čiji naziv dolazi od sjevernoturske riječi upir, ili vila (periler) za koje se znalo u drevnom Iranu još prije 4 000 godina. Predaje o vješticama nalaze se u skoro svim narodima svijeta i slično.
