U prošlosti Bosne i Hercegovine tokom devetnaestog i do polovine dvadeset vijeka među bošnjačkim narodom zabilježeni su brojni slučajevi da su trudnice rađale čudna stvorenja nazvana u narodu "Snijet" (Mola hydalidora). Ovdje je sa medicinskog stajališta riječ o abnormanlnom produktu začeća u kom se ne razvija plod nego samo proliferira posteljično embrionalno tkivo u tumoroznu tvorbu koju medicina naziva mola. Trbuh žene bi rastao i imitirao normalnu trudnoću. Pošto se danas Mola smatra tumorom i normalno je za pretpostaviti kako su takva stanja za ženu bila opasna po život. Vjerovatno zbog toga većina snijeti rađala se već u prvom tromjesečju trudnoće.
Većina etnoloških dokumenata slaže se da je snijet izlazila iz trudnice tokom trećeg ili četvrtog mjeseca trudnoće mada pojedini dokumenti kojim raspolaže Zemaljski Muzej BiH kazuju kako se snijet mogla roditi i nakon devet mjeseci. Čim bi se porođaj odužio ili zakomplicirao babica je posumnjala da se radi o snijeti pošto usljed takvog poroda žena obilno krvari i treba joj više vremena za oporavak. Iako se smatralo sevapom roditi snijet ona se standardno nakon poroda ubijala metlom i zakopavala u mjesto gdje se odlagao stajski gnoj. Po vjerovanju zabilježenom među bošnjačkim narodom ona žena koja tokom života rodi tri snijeti nakon smrti direktno će ući u dženet.
Snijet su babice koje su obavljale porođaje opisivale kao živo stvorenje koje je živo i mora se brzo ubiti. Bilo je u crvenoj boji i groznog oblika. U prošlosti se pod izlikom da se rodila snijet dešavale su se razne kriminalne radnje (čedomorstvo) kada bi se djevojka ili žena htjela rješiti izvanbračnog ili neželjenog djeteta.
U pojedinim etnološkim dokumentima snijet se često dovodi i u vezu sa zmajevima. Naime, u Bosni se vjerovalo da zmajevi mogu dok žena ili djevojka spava sa njom voditi ljubav i kao razultat tog odnosa rađali su se djeca zmajeva. Osim sa ženama zmajevi su oplođavali i krave. U oba slučaja dijete zmaj čim bi se rodilo odletjelo bi prije nego bi ga dotakla ljudska ruka. No vraćalo bi se svake noći kako bi dok njegova majka spava nahranio se njenim mlijekom. Po zapisanim svjedočenjima žena koje su tvrdile da su rodile zmaja govori se o normalnoj trudnoći tokom devet mjeseci da bi žena jednog se jutra probudila sa praznim stomakom i bez djeteta. Takav slučaj odmah bi u narodu bio tabuisan i o njemu se nije rado govorilo. Narod je takvo ponašanje smatra primjerenim ne želeći navući na sebe bijes i osvetu zmaja.
Bošnjački narod zmajeve opisuje kao krilate zmije koje lete u nebo obično onda kada pada kiša usred sunčanog dana. U bošnjačkom narodu sjećanje na zmajeve oživljeno je i kroz jednog od najvećih boraca za slobodu i neovisnost Bosne i Hercegovine kapetana Huseina Gradašćevića zvanog Zmaj od Bosne. No da sve ne ostaje samo u slavnoj prošlosti već da se vjerovanja nastavljaju i potvrđuje stara bosanska vjerovanja u zmaja simbol moći, snage i slobode dokazuje i naziv današnje najbolje bosanske nogometne momčadi nazvane Zmajevi.
Nema komentara:
Objavi komentar